Nalazite se: Početna - Zaštita prirode - Vode

Vode

 

HIDROGRAFSKE KARAKTERISTIKE

Od hidrografskih objekata grada Čačka najveći značaj imaju reke, jezera i termo – mineralni izvori. Sve vode na teritoriji grada pripadaju slivu Zapadne Morave.
Reke. Reka Zapadna Morava nastaje spajanjem Golijske Moravice i Đetinje kod sela Leposavića u požeškoj kotlini. Odatle pa do stava sa Južnom Moravom duga je 210 km. Ali ako se za izvorišni krak usvoji njena desna sastavnica Moravica, onda je dužina njenog toka 318 km. Na teritoriji grada njena dužina iznosi oko 55 km. Zapadna Morava je leva sastavnica Velike Morave. Dubina ove reke zavisi od vodostaja, a kreće se u blizini grada od 0,4 – 2 m, a u virovima nizvodno od klisure i do 6 m. Prosečan proticaj Zapadne Morave kod Čačka iznosi oko 36 kubnih metara u sekundi.
Na ulazu u grad Čačak, između požeške i čačanske kotline, reka je usekla duboku Ovčarsko-kablarsku klisuru sa uklještenim meandrima – predeo izuzetnih prirodnih odlika. Po izlasku iz klisure, Zapadna Morava postaje ravničarska reka, sa virovima i peskovito šljunkovitim obalama.
Zapadna Morava na teritoriji grada, prima pretežno pritoke čija se izvorišta nalaze u predelu planina koje oivičavaju čačansku kotlinu. Najvažnije i najduže leve pritoke Zapadne Morave su: Kamenica (24 km), Čemernica (30 km), Bresnička reka (16  km), Ostrovačka reka (12 km).
Sa desne strane u Zapadnu Moravu se ulivaju reke čija se izvorišta nalaze na obroncima Ovčara i Jelice, a najduže su: Ježevička reka (7 km), Pridvorička reka sa Jezdinskim potokom (6 km), Atenička reka (5 km), Trnavska reka (5 km), Slatinska reka (5 km) itd.
Jezera. Na teritoriji grada Čačka, Zapadna Morava je na četiri mesta pregrađena branama iza kojih su formirana veštačka jezera.
Jezero Međuvršje je najveće jezero na Zapadnoj Moravi. Nalazi se na izlazu iz Ovčarsko – kablarske klisure između brdsko-brežuljkastih oblasti Vidove (461 m) na istoku i Međuvršja (522 m) na zapadu. Jezero je nastalo pregrađivanjem betonske brane visoke 32 m, dužine 190 m. Najveća dubina jezera je 23 m, a dužina dostiže 11 km (za vreme visokog vodostaja). Desna obala jezera je pristupačnija i uređenija. Ovde je izgrađena ribolovačka staza, a pored jezera se nalaze i dva restoran – splava. Voda se iz jezera tunelom odvodi do postrojenja istoimene hidroelektrane, čija je jačina 6,8 KW.
Ovčarsko – kablarsko jezero je nastalo podizanjem brane visine 12 m, a nalazi se uzvodno od železničkog mosta u Ovčar Banji. Voda ovog jezera se tunelom odovodi do hidrocentrale "Ovčar Banja". Posle prolaska kroz turbine voda se betonskim kanalom pored naselja Ovčar Banje vraća u korito Zapadne Morave. Elektrana je pod zemljom; puštena u pogon 1957. godine. Zbog velikog zasipanja nanosom jezero je izgubilo prvobitan značaj. Zapremina jezera se smanjuje te postaje manje značajno za proizvodnju energije i turizam.
Jezero Parmenac je izgrađeno na Zapadnoj Moravi blizu sela Parmenac. Ovo veštačko jezero izgrađeno je radi navodnjavanja plodnih obradivih površina, ali svoju pravu funkciju nema zbog velikog zasipanja nanosom, dok sistem za navodnjavanje ne funkcioniše.
Jezero u samom gradu izgrađeno je u okviru Sportskog Centra "Mladost". Osnovna namena ovog jezera pri izgradnji je bila za kupanje, sportove na vodi, rekreaciju i zabavu. Pored obale se nalazi uređena plaža.
Termo – mineralni izvori. Na teritoriji grada javljaju se i veoma retki mineralni izvori. Mineralni izvori sa lekovitim svojstvima pružaju osnovu za razvoj zdravstveno – lečilišnog i rekreativnog turizma. U eksploataciji su mineralne vode na teritoriji tri banje: Ovčar Banja, Gornja Trepča i Slatinska banja.
Gornja Trepča ("Atomska banja") se nalazi u supodini planina Bukovika i Vujna i u priobalju termalnog vodotoka Banja, na 460 m nadmorske visine. U većem erozivno-tektonskom proširenju izgrađeno je Lečiličte "Gornja Trepča". Na ovom sektoru u magmatskim stenama postoje izdašni potencijali geotermalne energije. Na to nam ukazuju i tri izvora lekovite vode. Svi izvori su istog porekla i sličnog hemijskog sastava. Temperatura vode kreće se od 26° – 30 °C. Fizičko hemijska analiza mineralne vode ukazuje na najveće prisustvo kalcijuma, magnezijuma, natrijuma i kalijuma, sulfata i hlora. Zastupljeno je mnoštvo minerala: olova, bakra, hroma, radona, radijuma. U lekovitom blatu Gornje Trepče ima rubidijuma, litijuma, cezijuma.
Lekoviti mineralni izvori Ovčar Banje potiču iz dubinskih tektonskih razloma, koji se izlivaju u nanosu banjske ravni. Mineralna voda Ovčar Banje ima temperaturu od 35°C do 38°C. Lekovite komponente mineralne vode su: makroelementi - kalcijum i natrijum i mikroelementi – kalijum, litijum, stroncijum, barijum, jod, brom, fosfor, fluor. Po sastavu ova mineralna voda je jodna i slabo sumporovita. Ovčar Banja se nalazi u Ovčarsko-kablarskoj klisuri, 18 km zapadno od Čačka na putu Čačak – Užice. Smešteno je u omanjem morfotektonskom proširenju, na ušću Banjskog potoka u Zapadnu Moravu, na nadmorskoj visini od 278 m. U okruženju banje je deset manastira – "Mala srpska sveta gora".
Slatinska banja se nalazi u selu Slatini na padini planine Jelica, 17 km od Čačka. Izvor joj je u koritu Banjske reke. Uvršćena je u red sumporovitih voda koja imaju karakter slabih alkalnih voda. Spada u kategoriju "divljih banja" jer nije uređena da bi mogla da funkcioniše kao lečilište.

 



Rezultati kontrole kvaliteta voda

Kontrola kvaliteta površinskih voda je zakonska obaveza. Članom 69. Zakona o zaštiti životne sredine („Sl. glasnik RS“ br. 135/2004, 36/2009, 36/2009-dr.zakon, 72/2009-dr.zakon i 43/2011-odluka US i 14/2016) određeno je da jedinica lokalne samouprave u okviru svoje nadležnosti utvrđene zakonom, obezbeđuje kontinualnu kontrolu i praćenje stanja životne sredine. Osim toga višegodišnje praćenje parametara kvaliteta životne sredine i prikupljanje i obrada podataka potrebni su zbog: ocene stanja u životnoj sredini, donošenja dugoročnih i srednjoročnih planova zaštite i unapređenja životne sredine, donošenja godišnjih planova i mera, praćenja efikasnosti i ocene svrsishodnosti preduzetih mera. Grad Čačak, u saradnji sa ovlašćenim institucijama, godinama sprovodi merenja parametara kvaliteta životne sredine u skladu sa zakonom na definisanim mernim mestima. Ovaj program kontrole obuhvata glavne vodotokove i gradsko područje.

Rezultati kontrole kvaliteta površinskih voda

Godišnji izveštaj o kontroli kvaliteta površinskih voda u 2015. godini Preuzmite
Godišnji izveštaj o kontroli kvaliteta površinskih voda u 2016. godini Preuzmite
Godišnji izveštaj o kontroli kvaliteta površinskih voda u 2017. godini Preuzmite
2017.
Rezultati kontrole površinskih voda za Februar 2017. Preuzmite